Bezbednost i zdravlje na radu - sve što treba da znate o stručnom ispitu
Kompletan vodič kroz stručni ispit za bezbednost i zdravlje na radu. Saznajte kako se pripremiti, šta očekivati na ispitu i perspektive ovog zanimanja.
Bezbednost i zdravlje na radu - sve što treba da znate o stručnom ispitu
Uvod u profesiju
Poslovi vezani za bezbednost i zdravlje na radu (BZNR) postaju sve traženiji na domaćem tržištu rada. U Srbiji, prema važećem zakonodavstvu, za obavljanje ovih poslova potrebno je položiti stručni ispit o praktičnoj osposobljenosti. Zanimljivo je da se ovaj ispit može polagati bez obzira na prethodnu stručnu spremu, što otvara vrata širokom krugu kandidata.
Međutim, postoji razlika u mogućnostima zapošljavanja - dok fizička lica sa položenim ispitom mogu raditi u pojedinačnim firmama, za rad u agencijama za BZNR obično je potreban fakultetski diplom iz relevantnih oblasti.
Kako postati lice za BZNR?
Uslovi za polaganje ispita
Trenutno važeći zakon dozvoljava da stručni ispit polaže svako ko ima završenu srednju školu, bez obzira na profil. Međutim, neke od najčešćih grupa kandidata su:
- Zaposleni u firmama koji žele da preuzmu ovu funkciju
- Studenti relevantnih smerova (zaštita na radu, medicina rada)
- Profesori tehničkog obrazovanja
- Medicinski radnici
Prijava i administrativni postupak
Prijava za polaganje ispita podnosi se Upravi za bezbednost i zdravlje na radu. Potrebno je:
- Popuniti prijavni obrazac
- Uplatiti takse (oko 12.500 dinara, cena može varirati)
- Dostaviti potrebnu dokumentaciju
Nakon prijave, kandidati dobijaju poziv na ispit obično 15 dana pre termina polaganja. Polaganja se organizuju 2-3 puta godišnje, najčešće u februaru, maju/junu i septembru/oktobru.
Struktura ispita
Stručni ispit se sastoji iz četiri dela i traje celog dana (oko 6 sati). Prosečna prolaznost je oko 30%, što ga čini prilično zahtevnim.
1. Međunarodni izvori i zakon o BZNR
Prvi deo obuhvata:
- Konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR)
- Ugovore o osnivanju EU
- Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
- Osnove inspekcijskog nadzora
2. Radno pravo i socijalno osiguranje
Drugi deo ispita fokusiran je na:
- Zakon o radu
- Penzijsko i invalidsko osiguranje
- Zdravstveno osiguranje
- Radne povrede i profesionalne bolesti
3. Pismeni deo - procena rizika
Kandidati dobijaju opis radnog mesta (npr. automehaničar, vodoinstalater, pekar) i imaju 2 sata da:
- Opisu tehnološki proces
- Identifikuju opasnosti i štetnosti
- Izvrše procenu rizika
- Predlože mere zaštite
4. Usmeni deo - pravilnici
Najzahtevniji deo ispita gde se ispituje poznavanje:
- Pravilnika o proceni rizika
- Pravilnika o električnoj energiji
- Pravilnika o gradjevinskim radovima
- Pravilnika o bezbednosti mašina
- Pravilnika o radu na visini
Priprema za ispit
Preporučena literatura
Za uspešnu pripremu potrebno je savladati sledeću literaturu:
- Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
- Zakon o radu
- Zbirka propisa iz oblasti BZNR (Vera Božić, Simo Kosić, Božidar Nikolić)
- Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita
- Skripte sa pitanjima (dostupne preko interneta)
Kurs i konsultacije
Mnogi kandidati pohađaju pripremne kurseve koji traju 5-6 nedelja. Najpoznatiji organizatori su:
- Tehpro u Železniku
- Kursevi koje organizuju Vera Božić i Božidar Nikolić
Cena kursa varira od 25.000 do 30.000 dinara. Iako nisu obavezni, kursevi pružaju korisne smernice i olakšavaju pripremu.
Saveti za učenje
- Počnite sa pripremama najmanje 2 meseca unapred
- Fokusirajte se na pravilnike (posebno o proceni rizika, električnoj energiji, gradjevinskim radovima)
- Vežbajte pisanje procene rizika za različita radna mesta
- Posećujte seminare i predispitna savetovanja
- Koristite iskustva polaznika sa prethodnih ispita
Iskustva sa ispita
Prema iskustvima kandidata, ključni izazovi su:
- Psihološki pritisak - ispit traje celog dana i zahteva koncentraciju
- Strogo ocenjivanje pravilnika - ispitivači traže precizne odgovore
- Promene u procedurama - nedavno je ukinuto korišćenje literature pri pisanju procene rizika
Najčešće greške
- Nedovoljno poznavanje brojčanih vrednosti iz pravilnika (npr. granične vrednosti buke)
- Pogrešna procena rizika za dato radno mesto
- Nepoznavanje osnovnih definicija i koncepata
- Previše opštih odgovora umesto konkretnih
Perspektive profesije
Mogućnosti zapošljavanja
Lica za BZNR mogu raditi u:
- Privrednim preduzećima (fabrike, proizvodnja, usluge)
- Državnim institucijama i javnim preduzećima
- Agencijama za BZNR (za koje je obično potreban fakultet)
- Kao konsultanti
Plate i uslovi rada
Plate variraju u zavisnosti od:
- Iskustva
- Nivoa obrazovanja
- Vrste poslodavca
- Obima odgovornosti
Početne plate kreću se od 30.000 dinara, dok iskusni stručnjaci u velikim kompanijama mogu zaradjivati i preko 100.000 dinara mesečno.
Budućnost profesije
Sa povećanjem svesti o značaju bezbednosti na radu i pristupnim procesima EU, ova profesija postaje sve perspektivnija. Očekuje se:
- Povećana potražnja za stručnjacima
- Povećanje standarda i zahteva
- Usklađivanje sa evropskim normama
- Veće plate za kvalifikovane profesionalce
Često postavljana pitanja
Da li je potreban fakultet za rad u BZNR?
Za rad u pojedinačnim firmama dovoljan je položen stručni ispit, bez obzira na prethodno obrazovanje. Za rad u agencijama obično je potrebno visoko obrazovanje.
Koliko puta godišnje se organizuje polaganje?
Ispit se organizuje 2-3 puta godišnje, najčešće u februaru, maju/junu i septembru/oktobru.
Koje su najteže oblasti na ispitu?
Prema iskustvima polaznika, najveći izazovi su:
- Pravilnici (posebno o električnoj energiji i gradjevinskim radovima)
- Tačne brojčane vrednosti iz pravilnika
- Pisanje procene rizika pod vremenskim pritiskom
Da li se ispit može polagati u delovima?
Ne, svi delovi ispita moraju se položiti u jednom terminu.
Zaključak
Profesija lica za bezbednost i zdravlje na radu nudi dobre perspektive u Srbiji, posebno sa povećanjem svesti o važnosti ove oblasti. Iako je stručni ispit zahtevan, sa adekvatnom pripremom i posvećenošću moguće ga je položiti i započeti karijeru u ovoj dinamičnoj oblasti.
Ključ uspeha leži u sistematičnoj pripremi, dobrom poznavanju pravilnika i praksi pisanja procena rizika. Sa povećanjem standarda u ovoj oblasti, očekuje se da će vrednost ovog sertifikata i stručnjaka koji ga poseduju samo rasti u narednim godinama.